Prepoznati Fauste u sebi

Na otoku Prviću četvrtu godinu u nizu održana je od 30. lipnja do 8. srpnja Ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, pod pokroviteljstvom Osječko-baranjske županije, Đakovačko-osječke nadbiskupije i Šibenske biskupije te uz financijsku potporu HEP-a. Ove godine polaznici su bili učenici Graditeljsko-geodetske škole u Osijeku i Školskog centra fra Martina Nedića u Orašju, a smještaj i nastava održana je u samostanu Gospe od Milosti u Prvić Luci, uz svesrdnu pomoć župnika don Bože Škembera, domaćina i tajnika škole.

Voditeljica škole Ružica Pšihistal (Filozofski fakultet u Osijeku) uključila je u program pet kreativnih radionica još troje sveučilišnih profesora: Anu Mikić Čolić (Filozofski fakultet u Osijeku), Ivicu Vigata (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja u Zadru), Teodoru Vigato (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja u Zadru) te dvoje srednjoškolskih nastavnika: Kseniju Kralj (Graditeljsko-geodetska škola u Osijeku) i Ljubicu Nedić (Školski centar fra Martina Nedića u Orašju).

Na književnim jutrima susreli su se s akademikom Pavlom Pavličićem, koji je u opuštenom razgovoru s voditeljicom škole odgovorio na pitanje što za njega znači pisati za čitatelje, te s književnicom Julijanom Matanović, koja je predstavila svoj novi roman za mlade Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom s temom upravo ljetne škole na Prviću. Ugledna znanstvenica i stručnjakinja za Vrančićev opus Marijana Borić (HAZU, Zagreb) održala je predavanje o suvremenosti tehničkih izuma Fausta Vrančića u modernom intermedijalnom Memorijalnom centru Faust Vrančić u blizini samostana, Neven Skroza govorio je u crkvi sv. Jelene Križarice o povijesti i kulturi Prvića, Ana Vlahov upoznala je polaznike s poviješću obitelji Vrančić i povela ih do Vrančićeva ljetnikovca u Šepurinama. U ranim jutarnjim satima Ana Mikić Čolić održala je predavanje o jeziku u svakodnevnoj komunikaciji, dok je Ružica Pšihistal predavanjem o Marulićevoj Juditi uvjerila mlade polaznike kako se i danas može čitati kanonsko djelo hrvatske književnosti združujući i znanje i užitak. Dio programa realiziran je i terenskom nastavom i izletničkim programima u Šibeniku i na nenaseljenom otočiću Tijatu. Gradonačelnik Šibenika Željko Burić dočekao je polaznike škole u Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića i zaželio im dobrodošlicu počastivši ih besplatnom ulaznicom na Tvrđavu sv. Mihovila, a u nastavku stručno vođena posjeta Šibenika obišli su i katedralu sv. Jakova te crkvu i muzej sv. Frane. Neplaniran susret s hrvatskim misionarima i misionarkama iz cijeloga svijeta koji su se na putu prema Šibeniku nakratko zaustavili u prvićkom samostanu bio je za polaznike i nastavnike iznenađenje i nezaboravan doživljaj.

Popodneva su bila slobodna za kupanje na divnim plažama jedinstvenoga romantičnog otočića, zaštićena od Ministarstva kulture RH kao nacionalna kulturna baština, kao i za sportske sadržaje na igralištu uz samostan koje je vodio Aleksandar Mihajlović.

Na završnoj priredbi u klaustru samostana domaćini, organizatori, nastavnici i okupljeni mještani uživali su u plodovima devetodnevne ljetne škole. Mogli su čuti i vidjeti isječke audiozapisa i videozapisa te bilješke s terenskoga rada iz folklorističke radionice koju je vodila Ružica Pšihistal, pri čemu se kao vrsna kazivačica/pripovjedačica posebno iskazala Zorka Vlahov iz Šepurina oživivši lokalne predaje o Kuginoj kući, mori i morskim vilama začinivši ih pričama iz težačkoga života, a oduševljene polaznike povela je do rodne kuće i počastila ih suhim smokvama. Izloženim plakatima na zidovima samostana polaznici su pokazali kako se rađaju, žive i umiru riječi u povijesnoj perspektivi od doseljenja Hrvata do danas, što su istraživali u jezičnoj radionici koju je vodila Ana Mikić Čolić uz asistenciju Ljubice Nedić. Doznali su i praktičnim vježbama potvrdili kako nastaju semantičke promjene te koji su mehanizmi odgovorni za nastanak semantičkih neologizama u hrvatskome jeziku, a nastanak novih riječi slikovito su opisali kao jezični perpetuum mobile koji se, jednom pokrenut, nikada ne zaustavlja. Polaznici glagoljske radionice pod vodstvom Ivice Vigata upoznali su se s najvažnijim hrvatskim glagoljskim spomenicima, prošetali samostanom u potrazi za konkretnim primjerima glagoljskih natpisa, naučili čitati i pisati uglatu hrvatsku glagoljicu upoznavši se i s brojevnom vrijednosti glagoljskih slova, a kaligrafski oblikovani glagoljski inicijali Fausta Vrančića uklopljeni u slikovni prikaz njegova izuma – visećeg mosta – na velikom platnu poslužili su kao kulisa predstave koju su priredili polaznici dramske radionice pod vodstvom Teodore Vigato. Na tehničkoj radionici koju je vodila Ksenija Kralj polaznici su se vježbali u tehničkim inovacijama nadahnutima Faustovim izumima. Izradili su tako male padobrane s jajima koje su bacali s drugog kata samostana, provjerivši zakone fizike, brzinu padanja i usmjerenost pada tako što su izradili košaru za jaje koja će amortizirati i ublažiti pad. Snimili su također amaterski film o otoku Prviću, ljetnoj školi i Faustu Vrančiću i prikazali ga na završetku priredbe te osmislili logo ljetne škole prema pravilima dizajniranja, nacrtali ga na kamenčićima s plaže i od njih izradili magnete za hladnjake podijelivši ih kao suvenire na kraju večeri. Središnji dio završne priredbe bila je predstava Slike iz života Fausta Vrančića, za čiji je scenarij poslužila slikovnica o Faustu Vrančiću Marijane Borić. Verbalni dio predstave činile su izabrane riječi iz Vrančićeva rječnika na latinskom, talijanskom, njemačkom, hrvatskom i mađarskom uz hrvatske brojalice Binguli banguli i Jednokolo dvokolo, a prema Vrančićevu djelu Machinae novae pokretima su uprizoreni mlinovi (Mlin u sredini rijeke i Mlin s teretom) i padobran, uz instrumentalnu pratnju (triangl, def i šuškalice). Nagrade u knjigama u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Osijeku podijeljene su najuspješnijim polaznicima, a slavljenička torta i prigodni darovi domaćinima kao zahvala za gostoprimstvo bili su kruna nezaboravne završne večeri.

U znaku 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića, tema škole Faust Vrančić za mlade 21. stoljeća povezala je sve polaznike i sudionike škole s neiscrpnim djelom Fausta Vrančića, koji je upravo otok Prvić i crkvu Gospe od Milosti izabrao za posljednje boravište. Ponosan bi na nove vještine polaznika i ukupno ozračje škole zacijelo bio i Faust Vrančić, zaštitnik i otoka i Matičine ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture. Njegovim djelom nadahnuti, mladi su polaznici prepoznali male Fauste u sebi.